JOM HAŠOA – DAN STRADANJA I HRABROSTI i DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST I SPRJEČAVANJA ZLOČINA PROTIV ČOVJEČNOSTI

JOM HAŠOA – DAN STRADANJA I HRABROSTI obilježava se 27 dana mjeseca Nisana, tjedan dana nakon završetka Pesaha i tjedan dana uoči Dana sjećanja na pale borce za neovisnost Izraela.
Jom hašoa se obilježava na obljetnicu ustanka u Varšavskom getu koji je trajao od 19. travnja do 16. svibnja 1943. godine.
Jom hašoa – Dan stradanja i hrabrosti utemeljen je rezolucijom izraelskoga parlamenta Kneseta, 12. travnja 1951. godine, na prijedlog izraelske vlade premijera Davida Ben Guriona. Kneset je novim zakonom od 4. ožujka 1959. godine odredio da se sjećanje na žrtve Holokausta i ustanak u Varšavskom getu obilježava kao izraelski nacionalni praznik.
Početkom 1950.-ih godina u Izraelu je uveden program obrazovanja mladih o Holokaustu. Ubrzo je uočeno kako se većina mladih vrlo teško poistovjećuje sa žrtvama jer one, po mišljenju mladih, uglavnom nisu pružale otpor svojim krvnicima. Mladi su željeli učiti o židovskom otporu nacističkoj zločinačkoj politici. Tada se u program obrazovanja sve više uvode primjeri židovskoga otpora nacistima u getima i logorima i uključivanju u partizanski pokret u zemljama pod nacističkom okupacijom.
Početkom 1960.-ih godina JOM HAŠOA se u Izraelu počeo obilježavati zvukom sirene kojom se zaustavlja promet i sve druge aktivnosti te se dvjema minutama šutnje odaje počast žrtvama. Sirena se oglašava dva puta, u predvečerje nakon zalaska sunca i ponovo sljedećega dana u 11 sati. Toga dana svi su radijski i televizijski programi posvećeni sudbini Židova za vrijeme Drugoga svjetskoga rata uključujući i razgovore sa preživjelima. U sinagogama se održavaju molitve i pale se svijeće u znak sjećanja na stradale u Holokaustu.
Ujedinjeni narodi su tražeći način kako spriječiti buduće genocide u svijetu, u učenju o Holokaustu pronašli najbolju pouku za buduće generacije kako bi znale prepoznati totalitarnu politiku koja ukoliko se ne spriječi na vrijeme, dovodi do stravičnih posljedica kršenja ljudskih i građanskih prava i sloboda pojedinaca ili skupina koje su označene kao drugačije i stoga nepoželjne.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 1. studenoga 2005. godine rezoluciju 60/7 kojom je pokrenuta inicijativa za izradu programa obrazovanja o Holokaustu. Utemeljen je međunarodni DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA za koji je izabran 27. siječnja, dan kada je vojska sovjetske Crvene armije 1945. godine oslobodila najveći nacistički logor smrti Auschwitz u Poljskoj. Međunarodni Dan sjećanja na žrtve Holokausta od tada se svake godine obilježava u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, kao i u uredima UN-a diljem svijeta. Podsjeća se i na Deklaraciju UN-a o ljudskim pravima, ali i upozorava na opasnosti koje sobom nosi mržnja, netolerancija, rasizam i predrasude. Rezolucijom se također odbacuje svaki pokušaj negiranja Holokausta kao povijesnoga događaja, osobito u zemljama u kojima su bili nacistički logori smrti, koncentracijski logori i logori za prisilni rad.